Anketa

Koji je najveći problem mladih u Srbiji?
Loše obrazovanje
Nemogućnost zaposlenja
Bolesti zavisnosti
Nerazumevanje okruženja

Vreme

BG | NS | NI | KG
Danas Sutra Prekosutra

26 °C
15 °C

25 °C
14 °C

28 °C
11 °C

Misao trena

Ne ceni novac ni više ni manje nego što vredi: on je dobar sluga, ali loš gospodar.
Dumas Alexander

Top 5

« »

Vesti

 
18.05.2008.
Detektor za bubice u uvu
Detektor za bubice u uvuApatinac Vladimir Rajs (26), zajedno s cimerom Vladimirom Milosavljevićem, postao je poznat po svom izumu - detektoru bežične komunikacije koji otkriva korišćenje mobilnih telefona i raznih bubica prilikom polaganja ispita.

Taj mladić je pre pola godine diplomirao na Fakultetu tehničkih nauka, smer Mikroračunarska elektronika, u roku i s prosekom 8,81, a sada je na istom fakultetu upisao i doktorske studije iz iste oblasti, s posebnim osvrtom na industrijsku elektroniku.

- Da se nisam maksimalno posvećivao praktičnom radu, imao bih i više ocene, a da nismo imali uspeha s detektorom, sigurno bih nakon diplomiranja tražio neko zaposlenje, ali me to sada ne bi zadovoljilo.

Stoga sam se na Fakultetu tehničkih nauka, Departmanu za elektroniku, energetiku i telekomunikacije upisao na trogodišnje doktorske studije. Osim sedam ispita tokom studiranja, moram da objavim i tri rada u prestižnoj Tomsonovoj SCI listi, to je umesto magistarskog, ali je bolje, jer kada ti prime rad, onda si poznat u celom naučnom svetu - priča ovaj ambiciozni mladić.

Vladimir je tokom studiranja učestvovao u više projekata, a dobio je i brojna priznanja. Dobitnik je nagrade za najbolji diplomski - master rad "Dr Vladan Desnica" koja se dodeljuje na Departmanu za energetiku, elektroniku i telekomunikacije, gde je diplomirao s čistom desetkom. Osvojio je i prvo mesto na međunarodnom takmičenju, 2005. godine održanom u Novom Sadu, prvo

mesto na međunarodnom takmičenju 2006. godine u Banjaluci, treće mesto na 14. međunarodnom takmičenju 2006. godine u Rumuniji...

Međutim, u naredne tri godine, osim puno učenja, očekuje ga i dosta problema vezanih za obično preživljavanje. Naime, kako kaže, brine ga što još uvek nisu rešeni sistemski zakoni koji definišu doktorske studije u zemlji.

- Tokom studiranja dobijao sam stipendiju Ministarstva za nauku Republike Srbije kao i stipendiju apatinske opštine, a ove stipendije dobijam i dalje. S obzirom na to da ne postoji plan razvoja doktorskih studija, mnogo toga, ipak, nije rešeno.
Mi koji pohađamo doktorske studije ne možemo da se hranimo u studentskoj menzi niti da stanujemo u Studentskom domu, a ne smemo raditi ni kao asistenti na fakultetu jer nam onda oduzimaju stipendiju.

Imam 26 godina i ne mogu više da očekujem da me roditelji finansiraju jer su njihova primanja mala, a imam i brata. Stoga se snalazim, dajem časove srednjoškolcima i studentima, a s kolegama na Fakultetu proizvodimo i detektore, koji se sve više traže kako na fakultetima u celoj zemlji tako i od nekih drugih ustanova, poput MUP-a - objašnjava Vladimir i dodaje da dosad nije imao negativnih reakcija svojih kolega studenata zbog izuma čije im postojanje ponekad osujeti pokušaje da na lakši način dođu do nove ocene u indeksu.

Na kraju dodaje da, iako je imao poziva za odlazak u inostranstvo, želi da ostane u Srbiji jer se nada da će se nešto promeniti i da će se ceniti mladi naučnici, te da će od svog rada moći pristojno da živi.
Dodaj karmu  -2  Oduzmi karmu
Izvor: Građanski list


A šta ti misliš?
Važna informacija
Sva polja su obavezna.
Pre slanja komentara, molimo te da pročitaš pravila
Ime i prezime:


Tvoja e-pošta:


Prekucaj kod:
verification image, type it in the box

Komentar: