28.08.2008.

BEOGRAD – Buduće akademce koji u septembarskom upisnom roku budu položili prijemni ispit i upisali željeni fakultet očekuje sledeći, znatno teži ispit – plaćanje školarine, za koju potencijalni brucoši i njihovi roditelji smatraju da je neopravdano visoka.
Učesnici nedavno održane debate
"Visina školarina: da li je naše visoko školstvo jednako dostupno mladima u Srbiji?" složili su se da se dostupnost visokog školstva mladima u Srbiji i visina školarina na visokoškolskim institucijama ne mogu izdvojeno analizirati te da je potrebno raditi na reformi obrazovnog sistema u celini.
Na raspravi je ukazano na tržišnu orijentaciju privatnih fakulteta na kojima su školarine visoke, ali gde je studentima olakšan prolaz jer je to dobra reklama, te na nedostatke u načinima izvođenja nastave na državnim fakultetima, što je jedan od razloga zašto se brucoši opredeljuju za privatne fakultete.
Studenti koji se odluče da nastave školovanje na privatnim fakultetima i visokim školama platiće po godini od 900 do 4.600 evra, u zavisnosti od univerziteta i usmerenja za koje se opredele.
Oni koji budu želeli da upišu u septembarskom roku fakultet na nekom od državnih ili privatnih univerziteta u Srbiji trebalo bi da se zapitaju kakav je odnos kvaliteta i cena između privatnih i državnih fakulteta, te da uzmu u obzir da cene studiranja na nekim državnim fakultetima znatno premašuju školarinu na nekim privatnim.
Visine školarina su od 30.000 dinara, koliko staje studiranje na Tehničkom fakultetu u Boru, do 240.000 dinara, što je cena za studije arhitekture na Univerzitetu u Beogradu.
U Srbiji je, po rečima direktorke Centra za obrazovne politike
Martine Vukasović, slabo razvijen sistem studentskih kredita i stipendija, a dodatni problem je nepostojanje jasnih kriterijuma na osnovu kojih fakulteti određuju školarine, kao i netransparentnost finansijskog poslovanja fakulteta.
"Ceo proces određivanja visine školarina i trošenja sredstava prikupljenih naplatom školarina trebalo bi da bude transparentniji, kao i samo finansijsko poslovanje visokoškolskih institucija", rekla je Vukasovićeva Tanjugu.
Prvi korak bi, po njenom mišljenju, trebalo da bude izmena Uredbe o finansiranju visokog obrazovanja i njeno usklađivanje sa Zakonom o visokom obrazovanju.