Anketa

Za koju lovu bi Milka Canić rekla: Dobro jutro?
Bez honorara
Milion dinara
Milion evra
Nema tih para

Vreme

BG | NS | NI | KG
Danas Sutra Prekosutra

5 °C
1 °C

5 °C
-1 °C

6 °C
-4 °C

Misao trena

Poezija je religija bez nade.
Jean Cocteau

Top 5

« »

Vesti

 
28.08.2008.
Previsoki nameti za brucoše
Previsoki nameti za brucošeBEOGRAD – Buduće akademce koji u septembarskom upisnom roku budu položili prijemni ispit i upisali željeni fakultet očekuje sledeći, znatno teži ispit – plaćanje školarine, za koju potencijalni brucoši i njihovi roditelji smatraju da je neopravdano visoka.

Učesnici nedavno održane debate "Visina školarina: da li je naše visoko školstvo jednako dostupno mladima u Srbiji?" složili su se da se dostupnost visokog školstva mladima u Srbiji i visina školarina na visokoškolskim institucijama ne mogu izdvojeno analizirati te da je potrebno raditi na reformi obrazovnog sistema u celini.

Na raspravi je ukazano na tržišnu orijentaciju privatnih fakulteta na kojima su školarine visoke, ali gde je studentima olakšan prolaz jer je to dobra reklama, te na nedostatke u načinima izvođenja nastave na državnim fakultetima, što je jedan od razloga zašto se brucoši opredeljuju za privatne fakultete.

Studenti koji se odluče da nastave školovanje na privatnim fakultetima i visokim školama platiće po godini od 900 do 4.600 evra, u zavisnosti od univerziteta i usmerenja za koje se opredele.

Oni koji budu želeli da upišu u septembarskom roku fakultet na nekom od državnih ili privatnih univerziteta u Srbiji trebalo bi da se zapitaju kakav je odnos kvaliteta i cena između privatnih i državnih fakulteta, te da uzmu u obzir da cene studiranja na nekim državnim fakultetima znatno premašuju školarinu na nekim privatnim.

Visine školarina su od 30.000 dinara, koliko staje studiranje na Tehničkom fakultetu u Boru, do 240.000 dinara, što je cena za studije arhitekture na Univerzitetu u Beogradu.

U Srbiji je, po rečima direktorke Centra za obrazovne politike Martine Vukasović, slabo razvijen sistem studentskih kredita i stipendija, a dodatni problem je nepostojanje jasnih kriterijuma na osnovu kojih fakulteti određuju školarine, kao i netransparentnost finansijskog poslovanja fakulteta.

"Ceo proces određivanja visine školarina i trošenja sredstava prikupljenih naplatom školarina trebalo bi da bude transparentniji, kao i samo finansijsko poslovanje visokoškolskih institucija", rekla je Vukasovićeva Tanjugu.

Prvi korak bi, po njenom mišljenju, trebalo da bude izmena Uredbe o finansiranju visokog obrazovanja i njeno usklađivanje sa Zakonom o visokom obrazovanju.
Dodaj karmu  +1  Oduzmi karmu
Izvor: Građanski list


A šta ti misliš?
Važna informacija
Sva polja su obavezna.
Pre slanja komentara, molimo te da pročitaš pravila
Ime i prezime:


Tvoja e-pošta:


Prekucaj kod:
verification image, type it in the box

Komentar: